Australijska vlada predstavila je prijedlog zakona kojim bi se zabranilo korištenje društvenih mreža djeci mlađoj od 16 godina.

Zakon bi se odnosio na glavne društvene mreže poput TikToka, Facebooka i Instagrama, koje će biti obvezne spriječiti otvaranje računa osobama mlađima od 16 godina. Provedba će početi godinu dana nakon usvajanja zakona, dajući platformama vrijeme za prilagodbu te razvijanje tehnologije i standarda potrebnih za provođenje takvih restrikcija.

I druge zemlje se bliže sličnim odlukama

Slične mjere razmatraju i druge zemlje. U Ujedinjenom Kraljevstvu zakon o online sigurnosti zahtijeva od platformi striktno provođenje dobnih ograničenja, uključujući obavezno provjeravanje dobi korisnika kroz tehnologije poput verifikacije identiteta ili roditeljskog pristanka.

Francuska je uvela zakon kojim se traži roditeljski pristanak za korisnike mlađe od 15 godina, a predsjednik Emmanuel Macron zagovara šire usklađivanje unutar Europske unije kako bi se uspostavila jedinstvena „digitalna punoljetnost”. Norveška također predlaže minimalnu dob od 15 godina za pristup društvenim mrežama, s naglaskom na zaštitu privatnosti i sprječavanje neprikladne obrade osobnih podataka maloljetnika.

GDPR i DSA

Na razini Europske unije, GDPR već propisuje roditeljski pristanak za obradu podataka djece mlađe od 16 godina, dok novi Akt o digitalnim uslugama (DSA) zahtijeva od velikih online platformi (onih s više od 45 milijuna korisnika), procjenu rizika za korisnike mlađe dobi te implementaciju zaštitnih mjera.

Osim toga, DSA predviđa strože kazne za platforme koje ne poduzmu potrebne korake kako bi smanjile izloženost štetnim sadržajima, poput nasilja, govora mržnje i cyberbullyinga. Cilj je osigurati sigurniji digitalni prostor kroz suradnju država članica, tehnoloških kompanija i nevladinih organizacija.

Ove promjene pokazuju kako globalne vlade sve ozbiljnije shvaćaju online sigurnost djece, usmjeravajući pozornost na odgovornost društvenih mreža.