Već lani je pomaknut rok za implementaciju novog standarda, a zbog usmjeravanje pažnje na borbu protiv koronavirusa, odgođeni su i brojni natječaji za 5G mrežu, poput onih u Francuskoj, Austriji, Portugalu i Češkoj. Ipak, na ovogodišnjoj konferenciji „European 5G Conference 2021“ istaknuta je predanost ubrzavanju investicija u 5G tehnologiju.

Studija Europske Komisije i Europske investicijske banke, naime, ističe nužnost ubrzanja investicija kako bi Europska unija sustigla ostatak razvijenog tržišta, a fondom od 750 milijuna eura u javne projekte istraživanja i razvoja (tzv. R&D), Europa se nada poticanju investicija od pet milijardi eura samo u području R&D-a u privatnom sektoru. Da Europa zaostaje za ostatkom svijeta jasno je i iz podatka da je svega 24 posto Europljana krajem 2020. godine imalo pristup 5G mreži, stoga je 2021. godina ključna za Europsku Uniju ako želi osigurati budućnost u skupini najrazvijenijih zemalja svijeta. Tehnologija 5G bit će „oči i uši” sustava umjetne inteligencije jer će se njome osigurati prikupljanje i analiza podataka u stvarnom vremenu. Nova tehnologija omogućit će i razvoj gotovo svih gospodarskih sektora, od poljoprivrede do automobilske industrije, te razvoj novih usluga i proizvoda, ali i poboljšanje kvalitete usluge javnog sektora s naglaskom na zdravstvo i standarde kvalitete medicinske skrbi.

Studija Qualcomm Technologies i Ericssona, u kojoj se analizira akcijski plan Europske Unije, pokazuje kako bi potencijalna ekonomska vrijednost pune primjene 5G-a stvorila benefite vrijedne 210 milijardi eura gospodarstvu Europske Unije, uz ulaganja od 46 milijardi eura, što znači da bi korist investicija bila 4,5 puta veća od samog ulaganja. U analizi su procjenjivali odnos investicija u 5G tehnologiju i potencijalni rast BDP-a po zemljama Europske Unije ovisno o efikasnosti i strukturi nacionalne ekonomije. Gledajući po sektorima, najveće benefite stvorila bi ulaganja u pametne gradove i pametnu industriju, a veliku korist u smislu bolje kvalitete usluge imala bi i ulaganja u javni sektor. Među pojedinim gospodarskim sektorima, graditeljstvo ima među najvećim koristima od 5G tehnologije, pa s ulaganjima na razini tri milijarde eura može stvoriti 31 milijardu eura koristi, pri čemu se smanjuje ne samop emisija ugljičnog monoksida, već i nesreće na radu. Što se tiče ulaganja u javni sektor, za manje od 20 milijardi eura može se dobiti više od 50 milijardi eura dodatne koristi od 5G tehnologija.

Najveće ekonomske koristi u ovom bi slučaju imala Njemačka, s čak 44,5 milijardi eura koristina svega šest milijardi eura investicija, prema svim područjima koje studija proučava. Hrvatska, doduše, ne stoji ni približno dobro. Naime, u području poljoprivrede i fiksnog bežičnog pristupa, procijenjen nam je omjer troška i koristi od 4,3 na temelju projekcije troškova od 142 milijuna eura koji daju korist od 605 milijuna eura. S druge strane, u području pametne proizvodnje gradova i prijevoza, koja uključuje pametne zračne luke, luke, pametne tvornice i rudarstvo, omjer investicija i koristi je svega 1,2 odnosno benefit se kreće na razini od svega 20 posto.