• rast broja mobilnih uređaja odnosno prometa kojeg stvaraju;
• ubrzano pojavljivanje novih slučajeva uporabe (engl. use-cases) odnosno aplikacija za čije funkcioniranje je potrebna mobilna mreža iznimnih performansi.

Prvi pokretač je jasan budući da smo i sami korisnici mobilnih uređaja s nemalim iskustvom interpretiranja ponašanja mobilnih usluga u različitim uvjetima. Tako većina nas već zna da preuzimanje kompleksnijeg sadržaja (primjerice HD videa) traje dulje od manje kompleksnih sadržaja te da je u nenaseljenim ili slabo naseljenim područjima „signal slabiji“ nego u gradovima. Iskustvo nam također govori da kvaliteta iste usluge može varirati ovisno o broju korisnika mreže. Tako je, primjerice, na stadionima ili velikim koncertima sasvim očekivano da ne možemo ostvariti običan govorni poziv ili poslati SMS zbog zagušenja mreže. Drugi primjer, vjerojatno svakodnevan, je korištenje bežičnog kućnog interneta (odn. Wi-Fi-a). Kada svi ukućani uzmu svoje mobitele da saznaju novosti iz svijeta nerijetko u obliku mnoštva slika i videa nije čudno što pri preuzimanju istih dolazi do smetnji u obliku kašnjenja ili prekida videa. Iako se ovdje ne radi o mobilnoj mreži, svaka bežična tehnologija ima slične zakonitosti.

Ove zakonitosti vrijede i za mobilnu mrežu na globalnoj razini. Za očekivati je da će povećanje broja korisnika mobilnih usluga uzrokovati globalno lošiju kvalitetu usluge (engl. Quality of Service) svih korisnika jer će se ograničene mogućnosti mreže dijeliti na više korisnika. Problem koji nastaje je globalno nezadovoljstvo postojećih korisnika prilikom korištenja već ustaljenih usluga, no lošije kvalitete. Pružatelji mobilnih usluga za suočavanje s ovom pojavom nemaju drugih ekonomski isplativih rješenja do uvođenja novog oblika mobilne mreže odnosno sljedeće (pete) generacije mobilne mreže.

Što mogu učiniti pružatelji mobilnih usluga kako bi spriječili pad kvalitete postojećih usluga odnosno nezadovoljstvo korisnika uzrokovano povećanjem broja aktivnih mobilnih uređaja?

Jednostavno rješenje bila bi investicija i proširenje trenutne mrežne infrastrukture kupnjom skupe mrežne opreme. No ta investicija nije isplativa budući da korisnici usluga neće biti voljni plaćati skuplje tarife kao nadoknadu investicije u mrežnu infrastrukturu, a s krajnjom kvalitetom usluge jednakom kao i do tada. Osim toga, rast broja aktivnih mobilnih uređaja je toliko brz da ga je nemoguće pratiti izgradnjom mrežne infrastrukture. Čak i uz proširenje mrežne infrastrukture, neki problemi kao što su zagušenost prilikom velikih događaja i dalje neće biti riješeni. Trenutna tehnologija jednostavno ima svoja ograničenja.

Drugi pokretač također ide u prilog odnosno objašnjava nužnost razvoja pete generacije mobilne mreže. Naime, tehnološki napretci u širokom spektru industrija ostvarili su novi pogled na življenje i svakodnevni život gdje je poboljšanje kvalitete života primarni cilj čovjekova razvoja. U tom nastojanju skloni smo iskoristiti sve informacije i tehnologije oko nas koje bi učinile naš život lagodnijim. S idejom olakšavanja upravljanja kompleksnim sustavima ili poboljšanja pristupačnosti zdravstvene skrbi nastali su koncepti kao što su pametne tvornice i gradovi (engl. smart factories, smart cities) te udaljena zdravstvena skrb (engl. remote healtcare), tzv. slučajevi uporabe (engl. use-cases). Ovi koncepti ne samo da zahtijevaju reformu trenutnih industrijskih odnosno zdravstvenih sustava, već u velikoj mjeri za potpuno ostvarenje ovise o komunikacijskoj tehnologiji. S komunikacijske strane govorimo o (komunikacijskim) uslugama koje pružatelji mobilnih usluga trebaju podržati kako bi omogućili specifičnu vrstu komunikacije za ostvarenje naprednih koncepata iz područja kao što su industrija, zdravstvo ili javna sigurnost (tj. nadolazeći slučajevi uporabe). Izazov koji se javlja prilikom pružanja ovakvih usluga je što one stvaraju drugačiji promet od onoga uzrokovanog komunikacijom običnih mobilnih uređaja. Povrh toga, ostvarivanje komunikacije novih usluga zahtijeva drugačije odnosno raznoliko definiranje kvalitete usluga. Ovakve usluge zahtijevaju upravljanje mrežnom infrastrukturom koje trenutna arhitektura mobilne mreže nije u mogućnosti pružiti.

Što znači drugačije odnosno raznoliko definiranje kvalitete usluga koje zahtijevaju nadolazeći slučajevi uporabe? Dosadašnja definicija kvalitete usluga mogla se „ukalupiti“ u sljedeće pravilo – veća prijenosna brzina znači bolju kvalitetu usluge. (Ovdje prvenstveno govorimo o aktualnim multimedijskim uslugama, a ne uslugama klasičnih poziva ili SMS-u.) Ovo pravilo je intuitivno i s korisničke strane. Veća prijenosna brzina omogućava kraće trajanje preuzimanja sadržaja ili pregled sadržaja bolje kvalitete u stvarnom vremenu. Prema tome, cilj dosadašnjeg upravljanja mobilnom mrežom bio je održavati visoke prijenosne brzine uz pošteno usluživanje svih korisnika. Isti pristup se, međutim, neće moći zadržati za nadolazeće usluge. Za promet proizveden novim uslugama ne vrijedi nužno pravilo „veća prijenosna brzina – bolja kvaliteta usluge“. Osim toga, za mnoge od nadolazećih usluga nije bitna prijenosna brzina za definiranje kvalitete usluge već druge mjere kao što su kašnjenje i pouzdanost. Dakle, usluživanje korisnika odnosno upravljanje mobilnom mrežom pete generacije temeljit će se ne samo na prijenosnoj brzini, već i na drugim mjerama kvalitete usluga ili kombinaciji više njih. Stvarna definicija kvalitete usluge i ponašanje mreže ovisit će o konkretnoj usluzi na koju se primjenjuje zbog čega se kaže da je nova mobilna mreža usmjerena ka uslugama (engl. service-oriented).

Slučajevi uporabe

Jedan od prethodno opisanih motivatora uvođenja mobilne mreže pete generacije je pojavljivanje novih slučajeva uporabe koji za potpuno ostvarenje usluge zahtijevaju novu arhitekturu mobilne mreže. Trenutno predviđeni slučajevi uporabe (često nazivani i vertikalne industrije) grupirani su u tri tipa usluga (engl. service types) prema zahtjevima za kvalitetom usluge. Tri tipa usluga definirana za mrežu pete generacije čine poboljšani širokopojasni pristup (engl. enhanced mobile broadband), iznimno pouzdana komunikacija male latencije (engl. ultra-reliable low latency communication) i masovna komunikacija uređaja (engl. massive machine-type communication). O uslugama u mreži 5G više u nekom od sljedećih osvrta.