Svjesni su toga i telekomi koji će u narednom razdoblju biti najveći ulagači u infrastrukturu, ali i država koja bez lokalnih vlasti ne može donijeti prostorne planove ni osigurati gradnju.

U tri velika hrvatska grada te u Svetoj Nedjelji, koja je u mnogome predvodnik trendova, lokalni čelnici spremni su snažno podržati digitalizaciju. O tome jesu li s njihove strane to samo deklarativne poruke ili je primjena novih rješenja ucrtana u proračune raspravljali su predstavnici Zagreba, Splita, Osijeka i Svete nedjelje u sklopu panela „Digitalna perspektiva hrvatskih gradova“ konferencije „Tehnološki napredak – osnova za gospodarsku konkurentnost Hrvatske“ u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca uz podršku Hanza Medije.

Osijek je prvi 5G grad u Hrvatskoj, a ima i vrlo prepoznatu IT startup scenu pa se od Osijeka puno očekuje u kontekstu ulaganja u razvoj mreže nove generacije. Zamjenik gradonačelnika Osijeka Dragan Vulin, koji i sam dolazi iz struke i predaje na osječkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva, priznao je da lokalne vlasti ne mogu prisvojiti sebi uspjeh IT scene u Hrvatskoj, ali je najavio dovršetak projekta „IT park”. Grad će financirati izgradnju zgrade od 4300 kvadratnih metara u kojoj će ponuditi coworking prostore, konferencijsku salu, prostor za rad i opuštanje te restoran za sve tvrtke iz parka. U proračunu za iduću godinu Osijek je rezervirao 70 milijuna kuna za IT projekte, a Vulin najavljuje i da bi se ulaganja u digitalizaciju mogla i povećati. Inače proračun grada Osijeka kreće se oko 840 milijuna kuna godišnje.

Izuzetno nam je drago da na području Osječko-baranjski županije raste broj zaposlenih u ICT industriji. Tako je samo u tvrtkama koje imaju sjedište u županiji lani bilo 717 zaposlenih, a sad ih je čak 1200 što je izuzetan rast. To su mladi ljudi, koji imaju iznadprosječna primanja, a prvi puta je lani zabilježen veći broj doseljenih nego iseljenih stanovnika Osijeka, kazao je Vulin uvjeren da je ICT industrija zaslužna za dio pozitivnih demografskih brojki.

Split je pak napravio ogroman korak prema digitalizaciji. Tri velika projekta koja se provode u Splitu ukupno su vrijedna 250 milijuna kuna i sredstva za njih rezervirana su u proračunu. Inače proračun za iduću godinu planiran je u iznosu od 1,7 milijardi kuna, a velika stavka su očekivani prihodi od europskih fondova. Zamjenik gradonačelnika Splita Antonio Kuzmanić istaknuo je da su započeli veliki projekt izmjene javne rasvjete led rasvjetom, a postavljeno je i 250 kilometara optičkih kabela na području grada te je pojasnio da u izračun od 250 milijuna kuna, koliko Split ulaže u digitalizaciju, ne ulaze brojni projekti gradskih tvrtki pa će ulaganja biti osjetno veća od spomenutog iznosa.

5G tehnologija može donijeti zamah razvoju ekonomije, ali i podići kvalitetu komunalnih usluga pogotovo u gradskom prijevozu, zaštiti okoliša i gospodarenju otpadom. Nitko od telekoma neće imati problema s postavljanjem baznih stanica u Splitu, mi Vam nudimo da ih postavljate na rasvjete stupove, kazao je Kuzmanić.

Splitska nova administracija usmjerena je na potpunu digitalizaciju usluga u gradu pa je gradonačelnik Ivica Puljak uveo digitalizirani potpis kao obvezan. Kuzmanić kaže da su zabranili osobni potpis, smanjili kopiranje i printanje i tako drastično smanjili potrošnju papira, a da im je konačni cilj omogućiti građanima da brzo i jednostavno dobiju uvid u cijele gradske financije, a da sami bez papirologije dođu do potvrda 8 dozvola koje su im potrebne.

Sveta Nedjelja grad je u okolici Zagreba koji je najbolje iskoristio geografski položaj i blizinu metropole zahvaljujući administraciji novog starog gradonačelnika Daria Zurovca koji je priznao da kad je došao na čelo grada 2017. godine u njegovom uredu nije bilo ni računala.

Sada smo najdigitaliziraniji grad u Hrvatskoj, ali možda nam je bilo i lakše jer smo gradili kuću od temelja. Jedini smo potpuno otvorili javnu nabavu, putem aplikacije po stavkama možete kontrolirati gradske troškove, a uveli smo i plaćanje režija kriptovalutom te naravno mu prvima testirali 5G mrežu, kazao je Zurovec.

Ovaj gradonačelnik inženjer koji je radio u telekomunikacijskoj industriji u svoj je grad postavio softver za mjerenje neionizirajućih zračenja, koji je građanima pokazao da lokalni radio zrači više od baznih stanica telekoma. Istaknuo je da ulažu puno u digitalizaciju – oko 25 milijuna kuna godišnje, a proaktivnim pristupom privukli su i Rimac automobile, koji upravo u Svetoj Nedjelji grade kampus.

Nažalost grad Zagreb se u idućoj godini neće imati priliku hvaliti ulaganjima u digitalizaciju obzirom da su 15 milijardi kuna teškom proračunu sredstva za ICT srezana za 20 posto. Dražen Lučanin, koji je predstavljao Zagreb na panelu kazao je da i zagrebačka gradska uprava radi na smanjenju „papirologije” i digitalizaciji procesa unutar nje te da se zalažu za cirkularnu ekonomiju.

Ne možemo reći da ništa nije valjalo prije nas pa je primjerice smart city strategija bila vrlo ozbiljno složena, ali je manjkalo volje da se to i implementira. Novi projekt unutar grada bit će otvoreni proračun kako bi građani mogli kontrolirati troškove gradske vlade. Mi na brzi internet gledamo kao na pandan pitkoj vodi i cilj nam je podržati zavoj mreže nove generacije, zaključio je Lučanin.

Iako su ova četiri grada uglavnom pozitivni primjeri panelisti su upozorili da je 90 posto Hrvatske ruralno i da se u mnogim jedinicama lokalne samouprave prezrivo gleda na razvoj 5G mreže. Martina Dragičević, članica udruge HUP-ICT podsjetila je da je odlukom komunalnog redarstva u Dubrovniku zabranjeno postavljanje ćelija, odnosno infrastrukture za 5G mrežu, jedna je lokalna jedinica nedavno donijela namet na postavljanje baznih stanica. Istaknula je da se Hrvatska mora pripremiti za povlačenje EU sredstava za ICT projekte jer u njima leže milijarde eura za digitalizaciju.

Osvrnuvši se na suprotstavljanje dijela lokalne samouprave izgradnji infrastrukture za 5G mrežu, Mislav Hebel, predstavnik regulatora potvrdio je da HAKOM ima ovlasti kazniti jedinice lokalne samouprave koje se suprotstavljaju izgradnji infrastrukture kroz donošenje prostornih planova, ali, istaknuo je, to nije HAKOM-ov cilj. Od svih dionika u izgradnji 5G mreže, kazao je Hebel, očekuje se da sagledaju zajednički interes u izgradnji infrastrukture, a kazne su, kaže, krajnja mjera kada se iscrpe sve druge mogućnosti.