Europsko vijeće i Europski parlament postigli su 20. veljače privremeni sporazum o uspostavi prvog certifikacijskog okvira za tehnologije uklanjanja ugljika. Iako ove klimatske tehnologije u nastajanju tek trebaju dokazati svoju učinkovitost u velikom obimu, EU ih integrira u svoju strategiju za postizanje nulte stope emisije stakleničkih plinova do 2050. Koncept nulte stope odnosno ugljične neutralnosti podrazumijeva kompenzaciju svih preostalih emisija CO2 metodama kao što je povećanje sposobnosti biljaka za prirodnu apsorpciju ugljika ili uvođenje tehnologija za filtriranje CO2 iz zraka ili morske vode.
S obzirom inherentne rizike povezane sa strategijom ugljične neutralnosti, novoiznesena pravila EU-a igraju ključnu ulogu. Time će se odrediti kriteriji na temelju kojih se nešto kvalificira kao uklanjanje ugljika, s ciljem uklanjanja neučinkovitih projekata koji se ne uspijevaju suvislo boriti protiv klimatskih promjena. Strogi propisi neophodni su kako bi se spriječilo da tvrtke nastave zagađivati dok daju lažna obećanja da će kasnije neutralizirati emisije. Ako se ta obećanja ne ispune ili temeljne tehnologije zakažu, to bi moglo rezultirati nakupljanjem onečišćenja koje se moglo izbjeći i spriječiti davanjem prioriteta alternativnim, čistim izvorima energije naspram uklanjanja ugljika.
Christoph Beuttler, glavni službenik za klimatsku politiku u Climeworksu, jednoj od pionirskih tvrtki u području velike filtracije CO2, pohvalio je predanost EU-a osiguravanju učinkovitosti napora za uklanjanje ugljika. Beuttler je naglasio važnost strogih postupaka ocjenjivanja i potaknuo druge regije da slijede vodstvo EU-a u tom pogledu.
Trenutačno se industrija uglavnom sama regulira. Primjerice, Climeworks je prošle godine objavio da su tvrtke poput Microsofta, Stripea i Shopifyja postale prve koje su platile za filtiranje svojih ugljičnih emisija i njihovo skladištenje pod zemljom, uz provjeru revizorske tvrtke treće strane, DNV. Osim toga, 2022. pokrenuta je inicijativa pod nazivom Frontier, koju predvode Stripe, Alphabet, Meta, Shopify i McKinsey, kako bi se probrali dobavljači za uklanjanje ugljika za zainteresirane tvrtke.
U nastojanju da se izbjegnu problemi s prethodnim sustavima ugljičnih kredita, novi certifikacijski okvir EU-a definira parametre za četiri različite vrste uklanjanja ugljika. To uključuje trajnu sekvestraciju CO2, privremeno skladištenje ugljika, industrijske metode uklanjanja ugljika i strategije temeljene na prirodi. Okvir je također usklađen s mjerama koje je predložila Europska komisija 2022., naglašavajući mjerljivost, dugoročnu održivost i dodatna smanjenja CO2 projekata, uz osiguravanje minimalnog negativnog utjecaja na okoliš.
Unatoč naporima EU-a, neke grupe za zaštitu okoliša i dalje su skeptične, izražavajući zabrinutost oko potencijalnog poticanja privremenog skladištenja ugljika i rizika dvostrukog brojanja smanjenja emisija. Wijnand Stoefs, voditelj politike uklanjanja ugljika u Carbon Market Watchu, kritizirao je ovaj sporazum, navodeći da krši temeljno načelo da bi uklanjanje trebalo nadopunjavati, a ne zamijeniti smanjenje emisija.
Privremeni sporazum postignut u utorak prvo mora Europsko vijeće i Europski parlament formalno usvojiti. Ako bude odobren, postupak certifikacije bio bi dobrovoljan za tvrtke za uklanjanje ugljika, a samo certificirani projekti pridonosili bi napretku zemlje prema ispunjavanju klimatskih ciljeva EU-a.
Ranije ovog mjeseca, Europska komisija predstavila je dokument o strategiji koji opisuje planove za hvatanje emisija ugljičnog dioksida i smanjenje emisija stakleničkih plinova u bloku za 90 posto do 2040. Strategija predviđa da EU ima kapacitet za skladištenje 280 milijuna metričkih tona uhvaćenog CO2 godišnje do 2040., što je ekvivalentno godišnjim emisijama više od 700 elektrana na plinski pogon.
