Profesor Šišul istaknuo je da je ključ 5G tehnologije osigurati trenutnu povezivost svega u realnom vremenu, a to je i pretpostavka za razvoj industrije 4.0.

Naime budućnost leži u povezivanju velikog broja uređaja, komunikaciji uređaja i IOT, odnosno internetu stvari u realnom vremenu jer, pojašnjava profesor Šišul, cilj je da cijeli svijet bude dostupan na dlanu i da se s pametnog uređaja može upravljati svim uređajima koji su umreženi.

Umjetna inteligencija i 5G su možda najpropulzivnije tehnologije ovog desetljeća i pridonijet će razvoju cijelog gospodarstva. Nove usluge će poboljšati život svima, od medicine na daljinu i brige o starijima, do pomoći u poslovanju poput ureda u pokretu, lakše trgovine i bržeg protoka poslovnih informacija, pojasnio je profesor Šišul dodajući da će po procjenama analitičara 5G tehnologija i umjetna inteligencija koja se na toj infrastrukturi razvija u 2035. godini stvoriti novu vrijednost u iznosu od 9,2 posto globalnog bruto domaćeg proizvoda.

Istaknuo je da izazov u realizaciji investicija predstavlja zakonska regulativa, pri čemu se više resora mora organizirati kako bi se ubrzala gradnja i implementacija infrastrukture, a opasnost u budućnosti prijeti i od kibernetičkih napada s obzirom na to da idemo u smjeru potpune povezanosti svih stvari i ljudi. Izazov za telekome je ekonomska opravdanost investicija, istaknuo je Šišul, koji drži da novi izvor prihoda za telekomunikacijski sektor može biti IOT dok u sektoru korisnika ne vidi veliki prostor za povećanje prihoda.

Ravnatelj uprave zračnog prometa, elektroničkih komunikacija i pošte pri resornom ministarstvu, , Krešo Antonović, u pozdravnom je govoru istaknuo da je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture vrlo svjesno značaja i potrebnosti komunikacijske i digitalne povezanosti te da je baza svega 5G infrastruktura.
Telekome je podsjetio na dva državna programa subvencija za razvoj nove infrastrukture u ruralnim područjima. Tako je za Program pristupne mreže još u 2020. godini osigurao pristup internetu za 156 tisuća kućanstava u ruralnim područjima, a novim Nacionalnim planom oporavka i otpornosti za ruralna područja osigurano je 800 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Nacionalnim programom razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture je pak osigurano oko 101 milijun eura bespovratnih sredstava za razvoj IOT i mreža nove generacije.

„Uz navedene potpore iz EU važna su nam i ulaganja operatora. Samo će intenzivnim ulaganjima u širokopojasne mreže građanima biti osiguran pristup digitalnom društvu, a time i rast konkurentnosti cijele Hrvatske”, naglasio je Antonović.

Dodao je i da je po DESI indeksu koji mjeri digitalnu razvijenost Hrvatska bila na 19. mjestu u Europskoj Uniji, ali prije dražbe za 5G spektre. Već je tada zbog ulaganja operatora u svjetlosne mreže i spremnost na ulaganje u 5G mreže u području povezivosti Hrvatska napredovanja za nekoliko mjesta. Zato je Antonović uvjeren da će ulaganja u 5G infrastrukturu Hrvatsku dodatno podići u području povezivosti, ali i da ćemo imati bolju poziciju i kroz ukupan DESI indeks.