Predviđa se pak da će u idućih deset godina udio beskontaktnih transakcija rasti po stopi od 20 posto godišnje, odnosno da će uskoro gotovo sve banke ponuditi beskontaktne kartice.
Kraljica tržišta i dalje ostaje gotovina, unatoč svim trendovima rasta kartičnog i online poslovanja. Međutim, pitanje je do kada jer se volumen transakcija gotovinom u odnosu na onaj obavljen kartičnim putem polako izjednačava, prvenstveno zbog jednostavnosti koje donosi beskontaktno plaćanje.

Prema podacima Europske komisije u eurozoni su tijekom 2019. godine provedene transakcije vrijedne oko četiri tisuće milijardi eura, pri čemu je polovina njih plaćena u gotovini, a oko 1600 milijardi plaćeno je karticama.
U Hrvatskoj je pandemija potaknula plaćanje karticama pa je tako 79 posto svih transakcija obavljeno gotovinom, što je pad od pet postotnih bodova u odnosu na 2019. godinu, ali vrijednost tih transakcija je svega 54 posto ukupne vrijednosti pa je trend u Hrvatskoj vrlo sličan onima u Europi.

Europa ima podosta razvijen sustav beskontaktnog plaćanja, koji se, doduše, jako razlikuje od zemlje do zemlje. Po podacima Europske komisije prednjači Poljska u kojoj je 84 posto svih kartičnih transakcija beskontaktno dok se u Belgiji i Danskoj manje od pet posto kartičnih transakcija odvija na taj način.

Hrvatska je u sredini pa tako po podacima HNB-a krajem 2020. godine 55 posto svih kartica u zemlji omogućavaju beskontaktno plaćanje. U 2020. je taj oblik plaćanja rapidno rastao. Tako je u listopadu prošle godine u Hrvatskoj provedeno gotovo 20 milijuna transakcija beskontaktnog plaćanja što je dvostruko više nego u istom mjesecu 2019. godine, ali je vrijednost transakcija skočila na gotovo dvije milijarde kuna, s manje od 750 milijuna kuna koliko je iznosila u listopadu godinu ranije.