U svom govoru na konferenciji u organizaciji Europske investicijske banke (EIB) u srijedu, ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović rekao je da će Hrvatska uz pomoć financijskih sredstava iz plana REPowerEU udvostručiti kapacitet svog LNG (ukapljeni prirodni plin) terminala na otoku Krku, proširiti Plinacroovu mrežu opskrbe plinom i dodatno uvećati kapacitet JANAF naftovoda.

Povećanje kapaciteta LNG terminala i plinovoda prema Sloveniji i Mađarskoj omogućit će opskrbu tih zemalja energentima, rekao je ministar, dodavši da bi se kapaciteti JANAF-a mogli čak udvostručiti.

REPowerEU odnosno zajedničko europsko djelovanje za cjenovno pristupačniju, sigurniju i održiviju energiju usmjereno je na prekid ovisnosti Europe o ruskim fosilnim gorivima prije 2030. godine. Strateški planovi Europske komisije također uključuju zajedničku nabavu plina, punjenje skladišta plina na europskoj razini, provedbu projekata obnovljivih izvora energije i poboljšanje infrastrukturne povezanosti diljem Europe.

Plan REPowerEU puno znači za Republiku Hrvatsku, ali i za susjedstvo, kaže Filipović, istaknuvši da treba povećati ulaganja u plinovode te da je cilj da Hrvatska plinom i drugim energentima opskrbljuje i Bosnu i Hercegovinu.

Milijarde eura investicije za zeleniju Hrvatsku

Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak istaknula je da je više od 30 posto sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj stavljeno na raspolaganje za energetski „zeleniju” Hrvatsku u razdoblju do 2027. godine.

Riječ je o iznosu od preko 2,2 milijarde eura, a pridodaju li se tome i drugi izvori financiranja, iznos se penje na više od 2,5 milijardi eura, rekla je.

Voditelj zagrebačkog Ureda EIB-a Anton Kovačev rekao je da rastuće cijene energenata snažno utječu na europsko gospodarstvo te da Europska investicijska banka ima ključnu ulogu u osiguravanju snažnog i zdravog gospodarskog oporavka europskih zemalja, s naglaskom na „zelene” projekte. Iznimna je prednost činjenica da Hrvatska ima dovoljno energije vode, vjetra i sunca pa ih treba i iskoristiti, naglasio je Kovačev.

Ognjan Zlatev, voditelj Predstavništva Europske komisije, naglasio je da je energija vruća tema u današnje vrijeme te da je svijet u kojem živimo opasan jer Rusija koristi energente kao oružje. Zlatev smatra da bi sve europske zemlje, pa tako i Hrvatska, trebale štedjeti energiju i da su nužna ulaganja u energetski učinkovite zgrade, električne automobile i sl.

Potpredsjednica EIB-a Teresa Czerwińska rekla je da je ukrajinsko-ruski rat prouzročio sve moguće vrste kriza – od osobnih do energetskih. Europa stoga traži načine za pronalaženje alternative ruskim izvorima energije. Potrebno je više ulagati u energetsku učinkovitost, a ključno će biti i ulaganje u visokorizične projekte i inovacije u pogledu novih tehnologija, napomenula je Czerwińska.

Na konferenciji je istaknuto i da su Hrvatska i Slovenija izvrstan primjer regionalne suradnje, ponajviše zahvaljujući činjenici da su se razvijale u istom sustavu. Iz tog razloga, najveće nacionalne kompanije već duže vrijeme tretiraju obje zemlje kao jedinstveno tržište, a ta će se integracija dodatno povećati nakon ulaska Hrvatske u eurozonu, što se očekuje 2023.