Nova europska Direktiva o telekomunikacijama osvježava pravni okvir u kojoj funkcionira telekomunikacijsko tržište na kontinentu, poboljšava prava potrošača (primjerice, ugovori s korisnicima moraju biti jasnije pisani, usluge, kako internetske tako i telekomunikacijske, moraju biti kvalitetnije i bolje – posebno u situacijama neke elementarne nepogode i drugih javnih ugroza, itd.), donosi više mogućnosti za ulaganja u mreže velikih kapaciteta – optičke i 5G mreže, te veću predvidljivost regulative u smislu jednakog važenja propisa u svim članicama Unije.

Članice Europske unije moraju novu Direktivu unijeti u svoja zakonodavstva najkasnije do 21. prosinca ove godine. Do polovice studenog samo su Grčka, Mađarska i Finska obavijestile Komisiju o tome da su u potpunosti dovršile prijenos tog europskog propisa u svoja zakonodavstva. Prvo upozorenje članicama Europska komisija poslala je još u veljači ove godine, a sada je riječ o “obrazloženom mišljenju” nakon koje će zemlje koje ne učine što se od njih traži, svoj izbor morati objasniti na Europskom sudu pravde.

Direktiva kojom se uređuje europski telekomunikacijski sektor na snagu je stupila još u prosincu prije tri godine, pa su zemlje članice imale dosta vremena za njenu implementaciju. Pandemija je, naravno, sve usporila, no kako je riječ o središnjem zakonu kojim se želi uspostaviti europsko gigabitno društvo i puna dostupnost usluga digitalne ekonomije i društva svim građanima Unije, Komisija drži da nema razloga za dalje odgode. Štoviše, udruga europskih regulatora elektroničkih komunikacija BEREC (Body of European Regulators of Electronic Communications) stalno je na raspolaganju državama članicama i objavila je niz smjernica o tome kako uspješno implementirati nove propise.

Na naš upit, Ministarstvo mora prometa i infrastrukture nije htjelo komentirati kašnjenje naše zemlje, niti eventualnu situaciju da se Hrvatska zbog toga nađe na Europskom sudu pravde. Sve što o tome sada znamo jest da je „Nacrt prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama, kojim će se u hrvatsko zakonodavstvo preuzeti Direktiva (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija u fazi pripreme za upućivanje u postupak javnog savjetovanja.”

Novi Zakon o elektroničkim komunikacijama nije prvi s kojim Hrvatska kasni. Primjerice, sa Zakonom o autorskom i srodnim pravima kasnili smo gotovo pet mjeseci, a kasnimo i s novim Zakonom o zbrinjavanju otpada te s (zajedno s Danskom i Litvom) kasnimo i unosom propisa o Porezu na dodanu vrijednost u elektroničkoj trgovini.