Prvi čovjek HAKOM-a, ravnatelj mr. sc. Miran Gosta vidi iznimne potencijale za hrvatsko gospodarstvo i povećanje kvalitete života naših građana.Hrvatska ne zaostaje za Europom, kaže Gosta za 5G i najavljuje da će samo u infrastrukturu kompanije uložiti oko 1,25 milijardu kuna.
Koja je ključna razlika 5G tehnologije u odnosu na postojeći sustav? Što nam donosi i koje mogućnosti razvoja otvara?
5G je nastavak tehnološkog napretka mobilnih komunikacija. Neka od postojećih ograničenja 4G LTE mreže nastoje se unaprijediti novim rješenjima i tako stvoriti novo okružje koje će donijeti napredni širokopojasni pristup, masovnu komunikaciju stroja sa strojem bez ljudske intervencije te vrlo pouzdanu komunikaciju s malim kašnjenjem (latencijom). Prosječni korisnik će u prvo vrijeme vjerojatno primijetiti samo veće brzine i brži odziv mreže, ali nova će mreža, zbog svojih karakteristika, omogućiti industrijskim i drugim primjenama učinkovit način povezivanja uređaja. Očekuje se da će 5G omogućiti nove aplikacije i poslovne modele kao što su virtualna stvarnost, automatizirana vozila (AV), napredna rješenja u turizmu, poljoprivredi i ostalim gospodarskim granama te biti sastavni dio industrije budućnosti – Industrije 4.0.
Jeste li zadovoljni brzinom implementacije novih tehnologija u Hrvatskoj i Europi?
Europa želi biti predvodnica u tehnološkom smislu te kroz svoj strateški okvir potiče aktivnosti koje imaju za cilj uvođenje 5G mreže, čije usluge trebaju već 2020. biti dostupne u barem jednom velikom gradu u svakoj državi članici, dok do 2025. pokrivenost 5G mreža treba obuhvatiti sva urbana područja i glavne kopnene prometne pravce. Prvotni plan bio je da u 2020. u Hrvatskoj počne komercijalni rad 5G mreža, međutim zbog korona krize planovi su pomaknuti na 2021. Na svu sreću, kad govorimo o pokretnim komunikacijama, Hrvatska ne zaostaje gledajući Europu ili EU, pogotovo ako se u obzir uzme stanje postojećih mreža pokretnih komunikacija. Izmjenom planova dodjele za frekvencijske pojaseve koje operatori koriste za prethodne generacije pokretnih tehnologija (800 MHz, 900 MHz, 1800 MHz, 2100 MHz i 2600 MHz) u tim je pojasevima omogućena i uporaba 5G tehnologije. HT i A1 iskoristili su ovu mogućnosti i uporabom dinamičkog dijeljenja spektra krenuli s implementacijom 5G u pojasu 2100 MHz. Temeljni frekvencijski pojasevi za 5G (700 MHz, 3,6 GHz i 26 GHz) planiraju se dodijeliti sredinom ove godine, a implementacije 5G-a u ovim pojasevima očekuje do kraja 2021.
Omogućava li regulativa brze investicije ili ih europske procedure koče? Naime analitičari već tvrde da EU kaska za ostatkom razvijenog svijeta?
EU od država članica traži olakšanu gradnju elektroničkih komunikacijskih mreža i vidi jedinstveno digitalno tržište kao jedno od najvažnijih u razvoju digitalnog društva Unije, ali svaka država članica sama određuje pravila investiranja unutar zadanog europskog okvira. Hrvatskoj bi trebalo biti u interesu donijeti takva pravila koja će omogućiti brza i učinkovita ulaganja, bez nepotrebne birokratizacije. Države koje će pronaći način da olakšaju gradnju buduće elektroničke komunikacijske infrastrukture i nemaju kompliciranu proceduru gradnje imat će bolje rezultate investicija u nove mreže.
Zasad je 5G mreža dostupna u 70 hrvatskih gradova. Možete li procijeniti koliko će nam vremena trebati dok ne postane dostupna svim građanima?
Kako bi postala dostupna svima 5G mreža će morati biti izgrađena i u manje komercijalno isplativim područjima poput ruralnih. Za to će trebati vremena, a ovisi i o investicijskom potencijalu dionika tržišta pokretnih komunikacija. Baš zato u postupku planirane javne dražbe za temeljne 5G frekvencijske pojaseve potrebno je definirati rokove za ostvarivanje pokrivenosti stanovništva i teritorija 5G uslugom, imajući u vidu ruralna područja kao investicijski neatraktivnija od onih urbanih – gušće naseljenih.
Najavljuje se veliki razvoj u svim područjima gospodarstva. Možete li nam reći koji sektore u Hrvatskoj prepoznajete kao one koji bi mogli iskoristiti prednosti 5G tehnologije?
5G mreža će omogućiti povezivanje vrlo velikog broja uređaja koji će slati informacije korisniku, komunicirati međusobno i upravljati raznim procesima. Pametni gradovi će tako moći prilagođavati prometnu signalizaciju ovisno o trenutačnom prometu, raspodijeliti energiju pametnije i efikasnije, regulirati odvoz otpada i slično. Prepoznat je i velik potencijal za 5G primjenama u poljoprivrednom sektoru te se može očekivati mogućnost obrađivanja poljoprivrednih površina daljinski upravljanim vozilima i nadzor usjeva pomoću velikog broja povezanih senzora vlage, temperature i kvalitete tla. Turizam je neizostavna grana hrvatskog gospodarstva koja će imati priliku iskoristiti tehnologiju kroz aplikacije za promociju turističke ponude. Kao primjer, turistima se mogu nuditi turistički vodiči u virtualnom okruženju proširene stvarnosti na jeziku koji odaberu. S obzirom na dosadašnje uspjehe i globalnu prepoznatljivost hrvatskih ICT kompanija i start-up zajednice, daljnjim razvojem tehnologije možemo očekivati nova dostignuća ili rješenja.
Postoji li procjena kolike investicije, što direktno u infrastrukturu, a što indirektno kroz razvoj novih usluga i proizvoda očekujemo implementacijom 5G u Hrvatskoj?
Procjenjuje se da će za implementaciju 5G tehnologije u RH operatori trebati izravno investirati preko 1,25 milijardi kuna. Ekonomske posljedice dostupnosti 5G tehnologije odrazit će se na cijelo društvo, posebice na konkurentnost, a tu su još i moguća nova radna mjesta te doprinos BDP-u koji je veći od investicija.
5G je podloga za razvoj umjetne inteligencije i sektora autonomne vožnje. Vidite li da bi u Hrvatskoj mogli imati automobile bez vozača u idućih pet godina?
Bitno je istaknuti kako je za autonomna vozila potrebno osigurati kontinuirano pokrivanje svih prometnica 5G signalom uz određenu kvalitetu usluge, što će iziskivati velika financijska ulaganja. Prema 5G akcijskom planu Europske komisije pokrivenost 5G mrežama u svim urbanim područjima i na svim najvažnijim kopnenim prometnim pravcima jedan je od strateških ciljeva do 2025., ali autonomna vožnja ne ovisi samo o tehnologiji. Već danas tehnološki možemo osigurati sigurniju vožnju od one u koju su uključeni ljudi, ali ostala pitanja vezana uz tehnologiju autonomne vožnje još nisu riješena i njih tek treba regulirati. Zato se nadam da će tvrtke u Hrvatskoj, poput Rimac Automobila, moći testirati svoju tehnologiju jer će imati tehnološki preduvjet u vidu kvalitetne 5G mreže.
Pandemija je promijenila način života, ali i rada. Sve više zaposlenika radi od kuće i u radni vrijeme koje im odgovara. Hoćemo li zadržati taj oblik fleksibilnosti i koliko će u budućnosti uz nove tehnologije lokacija radnika biti važna?
Svjedočimo kako nam elektroničke komunikacije, a naročito pokretne komunikacije, u ovim kriznim vremenima omogućavaju rad od kuće, pohađanje nastave, kontakt s liječnicima ili hitnim službama, komunikaciju s obitelji i prijateljima, ali i koordinaciju svih službi koje se brinu o našoj sigurnosti i zdravlju. Kad govorimo o budućnosti, lokacija radnika će ovisiti o vrsti posla. Neka radna mjesta i poslovi u ovome trenutku zahtijevaju neprekidnu fizičku interakciju, dok neka ne zahtijevaju pa se mogu obavljati s udaljenih lokacija. Razvojem tehnologije sve više poslova će se moći obavljati s udaljene lokacije bez fizičkog prisustva, što znači da će svaka tvrtka trebati pronaći balans za sebe, odnosno naći optimum kojim bi zadržala ili čak povećala učinkovitost uz istovremeno zadovoljne zaposlenike.
S druge strane su i protivnici 5G mreže koji se boje negativnih zdravstvenih utjecaja. Ima li po Vama opravdanog razloga za brigu?
Gledajući utjecaj na zdravlje ljudi, 5G tehnologija nije bitno drugačija od ostalih tehnologija koje se već upotrebljavaju u bliskim frekvencijskim pojasevima za mreže pokretnih komunikacija. Novi frekvencijski pojasevi koji će se upotrebljavati za 5G su 700 MHz i 3,6 GHz, koji su do sada bili korišteni za TV (700 MHz) i nepokretni bežični pristup (3,6 GHz), a u kasnijoj fazi će 5G upotrebljavati frekvencijske pojaseve koje već koriste mreže pokretnih komunikacija (800 MHz, 900 MHz, 1800 MHz, 2100 MHz i 2600 MHz), ali i neke frekvencijske pojaseve koji se dosad još nisu komercijalno upotrebljavali (npr. 26 GHz). Granične razine za sve te pojaseve već su propisane Pravilnikom o zaštiti od elektromagnetskih polja Ministarstva zdravstva i strože su od međunarodnih, odnosno onih dozvoljenih u većini ostalih država članica EU-a. Svatko tko želi provjeriti relevantne i istinite informacije o 5G tehnologiji može posjetiti našu internetsku stranicu posvećenu toj temi. Stranica pokriva jednostavna objašnjenja o 5G tehnologiji, kao i tehničke karakteristike te moguće primjene. Na tim su stranicama predstavljene EU i nacionalne strategije, dok se u odjeljku o elektromagnetskim poljima nude informacije o utjecaju elektromagnetskih polja na zdravlje ljudi i relevantni propisi i uloga HAKOM-a u kontroli razina elektromagnetskih polja.
