No analiza isto tako pokazuje da je IT industrija i dalje koncentrirana u Zagrebu, dok se tvrtke u tom sektoru tek sporadično otvaraju u drugim dijelovima Hrvatske. Ipak, 2020. godina pokazala se godinom velikog rasta i decentralizacije, ali kako se tek krajem travnja predaju financijski izvještaji iz kojih se mogu analizirati poslovni uspjesi i stanje zaposlenosti prošla godina nije mogla biti uključena u veliku analizu.

Ipak petogodišnje razdoblje koje je uključeno u studiju pokazuje dobre trendove po kojima se može zaključiti da je IT industrija u Hrvatskoj sektor gospodarstva koje pokazuje visoku otpornost, relativno visoke stope profitabilnosti te stabilan rast zaposlenosti.

Naime, ukupni prihod industrije u kojoj posluje oko 4000 tvrtki, pri čemu je većina mikro tvrtki s do deset zaposlenih, narastao je u 2019. godini na 28 milijardi kuna. Prve promatrane godine, odnosno 2015. godine taj je prihod iznosio nešto više od 18 milijardi kuna što pokazuje da je u pet godina industrija narasla za 50 posto pri čemu se standardno bilježi trend rasta od oko 10 posto godišnje. Veći dio prihoda ostvaruje se u uslužnom dijelu sektora u kojem se za strano i domaće tržište osiguravaju intelektualne usluge dok se manji dio sektora bavi prodajom ili proizvodnjom tehničke opreme. Tako IT uslužne tvrtke ostvaruju 42 posto ukupnog prihoda, slijede IT trgovci s udjelom od 26,8 posto i softverski vendori s 19,3 posto. Prvih 10 IT tvrtki po ukupnom prihodu u 2019. godini bile su: M San Grupa (promet od 2,07 milijardi kuna), Ericsson Nikola Tesla (1,57 milijardi), King ICT (764 milijuna), Combis (762), Huawei Technologies (664), Mercury Processing Services (392), Span Grupa (356), Microline (355), S&T Hrvatska i Makromikro (329). Još je deset tvrtki ostvarilo promet veći od 200 milijuna, a njih 22 iznad 100 milijuna kuna prometa.

Na domaćem tržištu ostvaruje se 70 posto prihoda, ali IT industrija lani je izvezla osam milijardi kuna vrijednih usluga i robe čime je ostvarila pet posto ukupnog hrvatskog izvoza. U 2019. IT tvrtke s izvozom vrijednim više od 100 milijuna kuna bili su: Ericsson Nikola Tesla (1,06 milijardi kuna), M San Grupa (606 milijuna kuna), Infobip (257), Carel Adriatic (251), Span Grupa (206), Nanobit (193), Mercury Processsing International (169), Danieli Systec (163), Makromikro Grupa (160), IBM Hrvatska (135), Selk (119), Mobis Electronic (116) i Ingram Micro (103). Još je 12 kompanija ostvarilo izvoz veći od 50 milijuna kuna.

Prosječna profitabilnost u sektoru iznosi oko osam posto pri čemu maržu ruše trgovci opreme dok ostali sektori uglavnom ostvaruju više od 10 posto marže. Tu najviše zarađuju pružatelji IT outsourcing usluga s čak 13 posto marže.

IT industrija u pet godina stvorila je 9100 novih radnih mjesta pa je tako 2015. godini u tom sektoru radilo 24 tisuće ljudi dok je danas u IT tvrtkama zaposleno oko 33 tisuće hrvatskih građana. Najviše ih je, točnije 80 posto, ukupno zaposlenih pak u Zagrebu (uostalom kao i tvrtki), međutim, decentralizacijom industrije i novim projektima ovi bi se omjeri u idućim godinama mogli promijeniti. IT industrija ima relativno dobre plaće pa je prosjek industrije oko 8700 kuna u neto iznosu, što je gotovo 50 posto više od hrvatskog prosjeka. Zagreb u kojem podsjetimo radi 80 posto svih zaposlenika IT industrije ima prosječnu plaću od 9700 kuna, dok IT-jevci koji rade u Lici imaju prosječno tek 4000 kuna mjesečnih primanja. Ta drastična razlika u samoj Hrvatskoj objašnjava visoku koncentriranost industrije na Zagreb. Ipak čak i zagrebačka primanja znatno su manje od europskog prosjeka pa su stručnjaci izračunali da bi nam u idućih pet godina trebao rast plaća od 17 posto da bi sustigli europski standard IT stručnjaka. S obzirom na to da je riječ o gotovo neostvarivom tempu, IT industrija morat će pronaći odgovor na problem nedostatka kadrova i odljeva kvalitetne radne snage na europska tržišta.

Priliku svakako daje implementacija 5G tehnologija i investicije povezane s novim tehnologijama te jaki akcijski plan Europske komisije kojim se planira jače poticati ulaganje u nove tehnologije i rješenja pa je tako sugestija EU da se minimalno 20 posto sredstava iz Plana za otpornost i oporavak uloži u digitalno gospodarstvo.