Sullivan je iskoristio posjet predsjedniku Brazila Jair Bolsonaru kako bi pokušao zaustaviti sklapanje ugovora s kineskom tvrtkom, koja je globalni lider u sektoru. To je nastavak kampanje koju je pokrenula administracija Donalda Trumpa prije dvije godine u zabrani Huaweija za kojeg tvrde da je produžena ruka kineske komunističke partije i da će se njihova infrastruktura koristiti za špijunažu. Akcija je utoliko uspjela jer Huawei više nije niti među pet najvećih tvrtki po prodaji pametnih telefona međutim njegovo mjesto nisu zauzeli europski ili američki proizvođači pa niti Samsung, već do liderske pozicije krupnim koracima grabi ponovno kineski Xiaomi. Američka diplomacija ovaj put je Brazil pokušala uvjeriti vežući ugovor s Huaweijem uz ulazak Brazila u NATO međutim naišli su na odbijenicu. Juan Gonzalez, viši direktor američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost za zapadnu hemisferu, poručio je Bijeloj kući da potpora ulasku u NATO nije i ne može biti vezana za zabranu rada s Huaweijem jer su to dvije različite teme. Sullivan je zbog istog razloga posjetio i Argentinu koja također razmatra suradnju s Huaweijem.

SAD je uvjeren da prepuštanje razvoja 5G mreže Huaweiju predstavlja ozbiljniju prijetnju sigurnosti zapadnom svijetu. Podlogu za strah pronalaze u zakonu iz 2017. godine po kojem su sve kineske tvrtke odgovorne provoditi prikupljanja podataka za kinesku vladu. Po analizama taj zakon omogućava da Huawei kroz 5G prikuplja informacije i krade intelektualno vlasništvo diljem svijeta, a strahuje se i da bi u slučaju naredbe od strane kineskih vlasti Huawei mogao onesposobiti mrežu kako bi stvorio dodatni pritisak na pojedinu državu.

Ipak, akcija SAD-a nije zaustavila Huawei u razvoju jer ta kompanija ima više realiziranih 5G ugovora od ijedne kompanije na svijetu. U Europi drže polovicu infrastrukture koja se razvija, u Africi su izgradili 70 posto postojeće 4G mreže, a potpisali su formalne sporazume o razvoju 5G mreže.