Stoga je za očekivati da će se prognoza Ericssona o tome da će se ove godine na novu mrežu priključiti milijarda korisnika i premašiti. Ipak, dio građana je zbunjen oko utjecaja novih tehnologija na zdravlje čovjeka te strahuju od visoke razine zračenja, a najnoviju kontroverzu u javnosti izazvao je sukob avioindustrije i teleoperatora u SAD-u, upravo na temu implementacije 5G u Americi.
Avioindustrija je tvrdila da će 5G utjecati na sigurnost i točnost letova te je tražila odgodu implementacije nove mreže, dok su teleoperatori AT&T i Verizon nakon pritiska savezne vlade pristali na šestomjesečni moratorij postavljanja 5G mreže u blizini aerodroma. Mnogi su podigli obrvu i zapitali se jesu li letovi sigurni i u ostatku svijeta, ali riječ je o problemu specifičnom za SAD koji se neće osjetiti u drugim dijelovima svijeta.
Naime, američki teleoperatori od vlade su za 81 milijardu dolara dobili koncesije za radiofrekvencijski spektar od 3,7 do 3,98 GHz, u takozvanom C-pojasu, a što je frekvencija viša, to je usluga brža. Inače, C-pojas pokriva spektar od 3,7 do 4,2 GHz, dok avionski radari koriste radiofrekvecijski spektar od 4,2 do 4,4 GHz. Zrakoplovne tvrtke stoga se boje da bi se moglo dogoditi preklapanje signala, što bi potencijalno uzrokovalo kašnjenje letova, a time i probleme za njihovo poslovanje. U Boeing 777 i 787 avionima moglo bi eventualno, ukoliko dođe miješanja signala, doći do problema s očitavanjem visine, pa je logično da se Boeing propeo na stražnje noge pokušavajući zaustaviti 5G. Američka administracija potvrdila je da radari iz 90 posto aviona mogu neometano raditi uz C-pojas, ali može doći do miješanja signala s helikopterima, avionima regionalnih zrakoplovnih kompanija i dijela zračnih snaga američke vojske. Najveći su izazov helikopteri, čak 1206 njih, koji u SAD-u čine dio sustava hitne medicinske pomoći.
Rješenje je u prilagođavanju avionskih radara na viši dio spektra, što je tehnički manje zahtjevno nego gubitak mogućnosti za implementaciju nove tehnologije i svih novih rješenja kojima pridonosi kvaliteti života građana. Međutim, takva bi solucija proizvođačima aviona donijela nove troškove koji se zasad procjenjuju na nekoliko stotina milijuna dolara. Nova rješenja već se razvijaju i trebala bi se početi primjenjivati od listopada 2022. godine, ali se zrakoplovne kompanije već sada pokušavaju izboriti da dio troškova plate teleoperatori. I upravo u pitanju tko će podmiriti račun leži objašnjenje za sukob koji je uznemirio veći dio svjetske javnosti.
A zašto Europa nema isti problem? Odgovor je jednostavan – Europa je frekvencije za 5G mrežu definirala u radiofrekvencijskom spektru od 3,4 do 3,8 GHz, što je znatno niže od raspona od najvišeg do najnižeg spektra koji se koristi u avionima. U Hrvatskoj je, primjerice, gornja razina spektra na 3,7 GHz, pa možemo reći da kod nas avio kompanije ne moraju strahovati od problema zbog implementacije 5G-a.
Agencija Europske unije za sigurnost zračnog prometa (EASA), koja nadzire promet u 31 državi, priopćila je krajem prošle godine da je problem interferencije 5G uređaja i onih u zrakoplovima specifičan za američki zračni prostor te da u Europi dosada nije identificiran rizik opasne interferencije. Ista je situacija i u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje državna agencija tvrdi da ni u njihovom zračnom prostoru nema dokaza o ikakvom preklapanju 5G valova i avio signala te da nije bilo nikakvih problema.
Francuska je, primjerice, ograničila visinu 5G antena i njihovu snagu u blizini avionskih pista i pravaca uzlijetanja i slijetanja zrakoplova u svih 17 velikih zračnih luka u državi. Međutim, sada pojašnjavaju da su se na to odlučili jer se 5G mreža uvela prije nego su imali dovoljno podataka pa su „za svaki slučaj“ napravili ograničenja, iako do danas, kako kažu, nije bilo nijednog slučaja preklapanja signala.
