Poslovi budućnosti, sad se već može precizno reći, bit će vezani uz nove tehnologije pa će biti posla za zaposlenike koji imaju znanja o razvoju softwarea, aplikacija i fintech rješenjima, ali stručnjake za cyber sigurnost i analitičare kriminalnih aktivnosti u IT segmentu.

Posla neće biti za službenike koji su zaduženi za unos podataka, računovođe, tajnice i razna administrativna zanimanja koja su danas dio radnog kolektiva. Unatoč strahu za radna mjesta u proizvodnji zbog automatizacije predviđa se da će proizvodni radnici i dalje biti traženi, a dokaz toj tezi daju i podaci o zaposlenima u proizvodnim tvrtkama u kojima unatoč uvođenju novih tehnologija i dalje nedostaje radne snage.

Procjenu najtraženijih zanimanja u budućnosti i potentnosti određenih profesija u projektu nazvanom Mapa poslova i vještina budućnosti izradili su relevantni stručnjaci, a sam projekt razvijen je u suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Algebrom i grupom SELECTIO te ekspertnim timom u kojem je 27 znanstvenika, profesora, menadžera, stručnjaka iz različitih industrija i osnivača top hrvatskih tehnoloških tvrtki.

Projekt Mape poslova i vještina budućnosti potaknut je istraživanjem The Future of Jobs Report, prema kojemu će, zbog sve šire primjene strojeva i algoritama u radnim procesima, do 2025. biti stvoreno 97 milijuna novih radnih mjesta. Isto istraživanje pokazuje da je čak 94 posto poslovnih lidera od svojih zaposlenika tijekom 2020. očekivalo usvajanje novih vještina, dok je tijekom 2018. to zahtijevalo njih 65 posto.

Stručnjaci uključeni u izradu mape ponudili su svoje viđenje budućnosti u deset gospodarskih grana: informacijskih i komunikacijskih tehnologija, autoindustrije, poljoprivrede i industrije hrane i pića, obrazovanja, financijskih usluga, zdravstva, javnog sektora, energetike, napredne proizvodnje i maloprodaje proizvoda i usluga. Kombiniranjem njihovih predviđanja izrađena je interaktivna mapa sa 100 zanimanja koja dolaze i 100 zanimanja koja odlaze s tržišta rada.

IT industrija koja u Hrvatskoj u ovom trenutku zapošljava gotovo 40 tisuća zaposlenika, a taj broj raste po visokim stopama trebat će fintech inženjere, arhitekte i nadzornike softwarea, ali specijaliste za digitalni marketing i strategije, dok službenici, administratori, računovođe i revizori i financijski analitičari više neće biti jako traženi.

U zdravstvu će tako uz neizostavne liječnike prosperitetno raditi analitičar podataka, specijalist za umjetnu inteligenciju ili za cyber sigurnost, ali i računalni biolog, a to je osoba koja vještine podatkovnih znanosti, matematike i statistike primjenjuje u području znanosti o životu, pri analizi i modeliranju kvantitativnih bioloških podataka. S druge strane u zdravstvu će lagano nestajati potreba za konobarima, službenicima za unos podataka ili računovodstvo pa i električarima.

U javnom sektoru bit će mjesta za stručnjake za digitalnu transformaciju, analitičare informacijske sigurnosti i voditelje projekata, a pada potreba za administratorima, pravnicima, stručnjacima za prodaju i marketing, skladištarima pa i specijalistima za ljudske resurse.

U uglavnom privatnim sektorima s dugom tradicijom u Hrvatskoj poput proizvodnje hrane i poljoprivrede tražit će se podatkovni analitičari, stručnjaci za digitalni marketing, PR i brand menadžeri, ali i primjenu umjetne inteligencije, dok će manje posla biti za računovođe, administratore, ali i radnike u preradi hrane i u montaži. Interesantno je da se u ovom sektoru najavljuje rast potrebe za vozače kamiona i automobila.

U trgovini pak tražit će se stručnjaci za poboljšanje organizacije poslovanja, automatizaciju procesa i umjetnu inteligenciju, ali i blagajnici dok će padati potražnja za mehaničarima, terenskim agentima, prodajnim zastupnicima ili pak radnicima u korisničkim službama. To je zbog predviđanja da se trgovina seli na internet odnosno da će online prodaja zauzeti četvrtinu tržišta do kraja 2024. godine.