Točnije odlazni promet veći je za 6 posto nego je bio u prva tri mjeseca lani. Inače u Hrvatskoj je trenutno 4,36 milijuna korisnika mobilnih telefona i većina ih ima pretplatu pa iako još nije proveden postupak popisa stanovništva možemo zaključiti da je u Hrvatskoj više aktivnih mobitela nego stanovnika. Zanimljivo je da se broj korisnika mobilnih usluga smanjio za oko 300.000 u odnosu na treći kvartal 2019.godine. Ipak tržišni udjeli operatera neznatno su varirali. HT drži uvjerljivo lidersko mjesto s 45,8 posto udjela, A1 ima 34,8 posto tržišta, a Telemach 19,4 posto. Velik je broj i prenesenih brojeva, ali to nije utjecalo značajnije na omjer snaga takmaca na tržištu.

Pozivi su i dalje popularni, ali ne mogu se mjeriti s rastom konzumiranja mobilnog interneta koje raste po stopi od 26,5 posto. Ukupni podatkovni promet u prvom tromjesečju tako je dosegnuo 627 PB iz čega se može zaključiti da je najvažnija opcija u odabiru usluge i tarife postao internet.
S druge strane, ukupni odlazni promet ostvaren pozivima s fiksnih telefona nastavlja padati i u godinu dana bilježi još 7 posto lošiji rezultat. Iako izvještaj HAKOM-a ne navodi podatke o sms porukama iz globalnih podataka vidljivo je da padaju i po stopi višoj od 10 posto na godišnjoj razini.

U roamingu je nastavljen trend pada trajanja poziva, hrvatskih korisnika u međunarodnim mrežama i stranaca u hrvatskim nacionalnim mrežama, što je rezultat utjecaja pandemije. Hrvatski korisnici u inozemstvu razgovarali su 14,2 posto kraće u odnosu na prva tri mjeseca 2020., a stranci u Hrvatskoj 7,9 posto kraće, stoji u izvješću HAKOM-a.

Ukupni prihod tržišta elektroničkih komunikacija veći je za 3,3 posto u usporedbi s prvim tromjesečjem 2020. Na tržištima širokopojasnog pristupa internetu prihodi su rasli 9,22 posto, usluzi televizije 3,5 posto, a usluzi najma mreže i vodova 7,7 posto. Prihodi u telefonskim uslugama putem pokretne i nepokretne mreže u blagom su padu, a sve zbog manje razgovora u roamingu.

Unatoč tome što su ukupna ulaganja u blagom padu na početku godine, ulaganja u svjetlovodnu pristupnu infrastrukturu ipak značajno rastu i to za 140 posto u odnosu na s isto razdoblje u 2020. Nastavak ulaganja u širokopojasnu pristupnu infrastrukturu važno je kako bi se zadržao trend rasta broja širokopojasnih priključaka velikih brzina.

U nepokretnoj mreži najveći rast i dalje bilježi broj širokopojasnih priključaka vrlo velikih brzina. U prvom tromjesečju 2021. 17 posto korisnika ostvaruje pristup internetu s brzinama većim od 100 Mbit/s, a rast generiraju priključci putem svjetlovodne pristupne infrastrukture kojih je oko 12 posto. Brzine preko 30 Mbit/s ima oko 42 posto korisnika. Ukupan broj korisnika paketa usluga raste, najviše onih s 4D paketima jer migriraju s 3D paketa na 4D pakete da bi ostvarili veće popuste na cjelokupne usluge grupiranjem fiksnih i mobilnih usluga.