U izvješću se ističe da je Hrvatska dobro pokrivena brzom širokopojasnom mrežom, no ukupno korištenje fiksnog širokopojasnog pristupa neznatno je ispod prosjeka EU, dok za dodjelu spektra za 5G iz kolovoza 2021. napominju da je polazište za daljnje ubrzanje digitalne transformacije i donosi pogodnosti poduzećima i pojedincima.
Inače, spektar za 5G na razini Europske unije dodijelilo je 25 država članica, dok je godinu prije takvih bilo 16, a komercijalne 5G usluge puštene su u rad u 13 država članica, uglavnom u urbanim područjima.
Predsjednik HAKOM-a Tonko Obuljen za Hinu je pojasnio da pomak u kategoriji povezivosti možemo zahvaliti nastavkom investiranja operatora u razvoj i izgradnju mreža unatoč krizi izazvanoj pandemijom, čime raste i broj raspoloživih priključaka vrlo velikih brzina.
“Na žalost, povećanje dostupnosti ne prati i potražnja za velikim brzinama (100 Mbit/s i veće), ali vjerujem da će se povećati u skoro vrijeme s obzirom na to da se u ovoj godini povećala tržišna utakmica na fiksnom nacionalnom tržištu. Također, pokrivanje 4G mrežom je na razini EU prosjeka kao i korištenje mobilnog interneta, dok smo u spremnosti za 5G u samom vrhu EU-a. Indikator pokrivanja za 5G je mjeren u 2020. kad dodjela spektra nije bila još realizirana”, pojasnio je Obuljen dodajući da je za daljnji napredak u povezivosti iznimno važno ukloniti prepreke za izgradnju mreža kako bi se dovršili postojeći i omogućili i novi projekti uz korištenje sredstava EU-a, prvenstveno za ruralna područja, ali i osigurali uvjeti za izgradnju 5G mreža, pri čemu u HAKOM-u očekuju doprinos razvoju tržišta i od novih operatora koji su dobili regionalne 5G frekvencije.
Hrvatska je u području povezivosti zabilježila skok na 20. mjesto, ali u toj kategoriji DESI-a Hrvatska zaostaje za EU prosjekom (s rezultatom od 45,4 naspram 50,2 u EU), a najbolji rang ili 13. mjesto ima u kategoriji integracije digitalnih tehnologija, u čemu je i iznad EU, s rezultatom 40 naspram 37,6. U kategoriji ljudskog kapitala je na 16. mjestu, s gotovo sličnim rezultatom kao i EU, 46,7 naspram 47,1, dok u kategoriji digitalne javne ili e-usluga stoji najlošije, na 24. mjestu, s rezultatom 52, naspram 68,1 za cijelu EU.
Udio građana u Hrvatskoj s najmanje osnovnim digitalnim vještinama i dalje je nizak u usporedbi s prosjekom EU-a, no iz EK ističu uspješnu provedbu programa e-Škole, kao i nastavak korištenja mogućnosti digitalnih tehnologija od strane poduzeća te nagli porast popularnosti elektroničkih računa – u 2018. ih je koristilo 12 posto poduzeća, a u 2020. njih 43 posto, što povezuju s izmjenom Zakona o javnoj nabavi kojom su e-računi postali obvezni za poduzeća.
Iz EK u izvješću za DESI i Hrvatsku navode i da Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja do sredine 2022. planira dovršiti nacionalni plan za digitalnu transformaciju gospodarstva za razdoblje od 2021. do 2027. te da se izrađuju i strategija pametne specijalizacije za razdoblje 2021.–2029. i nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije.
Spominju i da je Hrvatska poduzela korake za poboljšanje digitalnog pristupa javnoj upravi, poput uvođenja platforme za elektroničko plaćanje pristojbi na temelju elektroničke osobne iskaznice, te da Nacionalnim planom oporavka i otpornosti ambiciozno planira djelovanje s reformama i ulaganjima povezanima sa svim dimenzijama indeksa DESI.
Prema DESI indeksu za 2021. najbolje su Danska, Finska i Švedska, bolja od Hrvatske je Slovenija, ali iza nas su Italija, Mađarska, Poljska, Bugarska….
U Europskoj uniji 56 posto građana ima bar osnovne digitalne vještine, a blago raste broj zaposlenih stručnjaka u ICT sektoru i to sa 7,8 milijuna u EU u 2019., na 8,4 milijuna u 2020. Ipak, unatoč rastu od desetak posto čak 55 posto poduzeća ima problem s nedostatkom ICT stručnjaka što usporava digitalnu transformaciju poduzeća u mnogim državama članicama. S te strane, EK smatra da će trebati još puno napora da se dođe do ciljeva digitalnog desetljeća za 2030. kada bi u EU trebalo bilo 80 posto stanovništva s osnovnim digitalnim vještinama i 20 milijuna ICT stručnjaka. Podaci iz DESI-ja za 2021. o povezivosti u EU pokazuju poboljšanje u području mreža vrlo velikog kapaciteta, koje su dostupne u 59 posto kućanstava, što je i povećanje u odnosu na 50 posto iz DESI-ja za 2020., ali i još daleko od univerzalne pokrivenosti gigabitnim mrežama, što je također cilj za 2030.
