Kako prenosi portal Bug.hr, istraživači Tehnološkog sveučilišta Nanyang (NTU) i kolege s Korejskog instituta za strojarstvo i materijale (KIMM) razvili su tehniku ​​izrade poluvodičkih pločica nanotehnologijom bez kemikalija koja je, u kombinaciji s kemijskim jetkanjem pomoću metala, rezultirala poluvodičkim pločicama s nano-žicama, vrlo ujednačenim i skalabilnim nanostrukturama u obliku cilindra. Ovi su poluvodiči, opisani u časopisu ACS Nano, ujedno pokazali bolje performanse u usporedbi s trenutnim čipovima na tržištu.

Slojevi se na silicijsku podlogu nanose na niskoj temperaturi od 160°C i tako se formira visoko ujednačena pločica s nano-žicama koje se tijekom proizvodnje mogu kontrolirati do željene debljine. U laboratorijskim testovima postignuto je više od 99 posto prijenosa zlatnog filma debljine 20 nanometara na silikonsku pločicu od 15 centimetara. Istraživači vjeruju da se ista tehnika može primijeniti i na dvostruko većim pločicama kakve obično koriste proizvođači kao što su Samsung, Intel i GlobalFoundries.

Uslijed pandemije koronavirusom, koja je usporila dobavne pravce, proizvođači iz brojnih industrija, posebno iz autoindustrije i telekomunikacijske opreme, morali su smanjiti volumen proizvodnje i usporiti isporuke kupcima. Ali sada se čini da bi problem mogao biti premošćen pomoću nove tehnologije.

Naime, poluvodički čipovi obično se proizvode na silikonskim pločicama, a zatim se izrezuju na male čipove koji se koriste u uređajima. Međutim, proces je nesavršen, pa se neispravni čipovi bacaju, što pak povećava troškove proizvodnje. Tiskanje temeljeno na nano transferu – procesu koji koristi polimerni kalup za ispis metala na podlogu pritiskom ili “štancanjem” – jednostavnije je, jeftinije i ima veliku propusnost. Problem je u tome što nanotehnologija koristi kemijski ljepljivi sloj koji uzrokuje negativne učinke poput površinskih nedostataka i degradacije performansi kada se tiska u velikom mjerilu, a i opasan je za ljudsko zdravlje. Novi način proizvodnje bez kemikalija uklanja taj rizik.

Problem s nestašicom čipova naročito je izražen u Europi pa je tako nedavno Intel najavio kako velikim koracima ulaze na europsko tržište proizvodnje poluvodiča, investicijskim ciklusom od čak 80 milijardi eura u trajanju do deset godina. Plan uključuje cijeli dobavni lanac, od istraživanja i razvoja, preko proizvodnje čipova pa sve do razvoja novih tehnologija za pakiranje. Čak 17 milijardi eura bit će uloženo u modernu megatvornicu čipova u Njemačkoj, koja će zapošljavati oko tri tisuće ljudi, u Francuskoj će niknuti laboratorij za istraživanje i razvoj, dok će ljevaonice i drugi pogoni biti izgrađeni u Irskoj, Italiji, Poljskoj i Španjolskoj. Nova ulaganja u Irskoj dosegnut će 12 milijardi, a u Italiji 4,5 milijardi eura, uz otvaranje desetaka tisuća radnih mjesta, kako u Intelu tako i kod s njima usko povezanih dobavljača.

Ulaganja su usklađena s Europskim zelenim planom, ali i s nedavno predstavljenim Europskim aktom o čipovima, pa je razvidno da će u ovoj investiciji donekle sudjelovati i EU.